icon-email       E-nastava     ISSS     STUDENT GUIDE     PROMO VIDEO promo   unsa logo  

VF70 logo1 04

Tokom odbrambenog rata veterinarska služba našla se u izuzetno teškom položaju i veterinarske stanice su funkcionisale kao ratne veterinarske stanice. Bez dovoljno kadrova, instrumentarija, lijekova, uz stalna ratna djelovanja, ipak su uspijevale u ograničenim mogućnostima ispunjavati svoje zadatke. U oružanim snagama formirana je veterinarska služba koja je djelovala u okviru svojih mogućnosti i raspoloživih kadrovskih i materijalnih sredstava.

faculty 1992Značaj i uloga civilne i vojne veterinarske službe bila je u funkciji liječenja oboljelih i povrijeđenih životinja, zatim na veterinarskom zbrinjavanju mobilisanih životinja za transport (konji) u vojnim jedinicama, veterinarsko-sanitarnom nadzoru nad životinjama za klanje i namirnicama animalnog porijekla i provođenju zoohigijenskih mjera: dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.

 

Značajno je napomenuti da je veterinarska služba, posebno Veterinarski fakultet u toku rata bili angažirani i u provođenju preventivno-dijagnostičkih mjera, posebno protiv opakih zaraznih bolesti iz grupe zoonoza kao i radiobiološki monitoring okoliša, životinja i namirnica. Nije zabilježena pojava epidemija niti su evidentirane nove ili širenje već prisutnih zaraznih bolesti na određenom lokalitetu.

 

Veoma je interesantno da u toku četverogodišnjeg rata nije bilo značajnih pojava toksičnih oboljenja, iako se hrana osiguravala iz raznih izvora, a naročito humanitarne pomoći. Često su te namirnice bile sumnjivog kvaliteta i higijenske ispravnosti.

 

Zalaganje i samoprijegor koji su krasili pripadnike veterinarske civilne i vojne službe bili su izuzetni, a što se očituje u postignutim rezultatima u toku ratnog perioda (1992-1995). Nekada rizikujući i vlastite živote da se postavljeni zadaci do kraja obave, a s neizmjernom ljubavi prema domovini, veterinarski radnici su uspjeli da budu jedan od značajnijih faktora u ukupnoj logističkoj podršci jedinicama Armije RBiH i građanima.

 

Odmah u početku agresije na našu zemlju Fakultet je, rješenjem Vlade RBiH, određen kao ustanova od posebnog značaja za odbranu Republike u vrijeme ratnog stanja. U tom smislu, Fakultet je bez prekida aktivno radio u svim oblastima svoje djelatnosti, a posebno u nastavnoj i naučno-tehnološkoj. Uspješnom djelovanju doprinijela je i svrsishodna ratna organizacija i sistematizacija radnih mjesta i zadataka, a prema aktuelnim Pravilima. U toku agresije nastava je izvođena za sva godišta u vidu monokurseva po skraćenom nastavnom planu uz potpuno poštivanje nastavnog programa. Tokom ratnog perioda na Fakultetu su odbranjena četiri magistarska i jedan specijalistički rad, kao i četiri doktorske disertacije.

 

dolac malta 1992Naučnoistraživački rad tokom rata odvijao se prema mogućnostima kroz nastavak rada na programima, temama i projektima i njihovim aktiviranjem putem Vlade RBiH, Okruga i humanitarnih organizacija, a u cilju revitalizacije stočnog fonda, proizvodnje lijekova, tehnoloških rješenja u proizvodnji i preradi hrane i drugim oblicima u kojima Fakultet daje svoj doprinos u odbrani i funkcioniranju RBiH.

 

Nastavnici i naučni radnici Fakulteta ostvarili su brojne kontakte i saradnju sa istim i srodnim institucijama i organizacijama na slobodnim teritorijama RBiH i u drugim zemljama.

 

Važno je spomenuti i organiziranu proizvodnju najprije brojlerskog mesa i jaja, a potom i micelija za uzgoj gljiva koja je organizirana uz pomoć Kuvajtske humanitarne organizacije. Osim toga, uzgojeno je i na hiljade rasplodnih ženki kunića koje su dijeljene po domaćinstvima radi proizvodnje svježeg kunećeg mesa. Ovakva proizvodnja bila je jedno vrijeme važan izvor proteina za građane Sarajeva.

 

Uz saglasnost Dekanata Fakulteta, a na zahtjev Glavnog štaba Teritorijalne odbrane Sarajeva osnovana je Laboratorija za humanu dijagnostiku na Zavodu za patološku fiziologiju Veterinarskog fakulteta u Sarajevu maja 1992. godine. Također, u maju mjesecu 1992. Godine u zgradi Fakulteta uspostavlja se i humana bolnica za prihvat i primarnu obradu ranjenih boraca Armije BiH, kao i povrijeđenih građana.

 

Od posljedica ratnih stradanja izgubili smo drage kolege i saradnike: prof. dr. Milana Bevandića, prof. dr. Abdulaha Hadžibeganovića, akademika Miroslava Varadina, prof. dr. Dragana Hlubnu, prof. dr. Vefika Turančića, dr. Aliju Tafro, doc.dr. Vahidu Imamović, doc. dr. Vladimira Latinovića, dr. Tomislava Ožegovića, Sadžak Asima. U epopeju slavnih branitelja grada ušao je i rahmetli Amir Krupalija, laborant sa Zavoda za zarazne bolesti i mikrobiologiju, koji je posthumno i odlikovan ordenom „Zlatni ljiljan“.

 

U tom periodu Fakultet je izgubio i 14 studenata: Aganović Asmera, Kurtaljević Samira, Poljak Gorana, Mahmutović Suada, Savić Milorada, Šimunović Ninoslava, Sejfić Edhema, Hasagić Adisa, Bašić Senada, Bokšić Slavena, Hamulka Aneta, Horo Damira, Hadžihasanović Kenana i Ćatović Adnana.

 

Fakultet danas >>>

 Historijat Fakulteta >>>