Scroll Top

Koronavirusi – najznačajnije informacije

VETERINARSKI FAKULTET – VETERINARSKI INSTITUT

Laboratorij za dijagnostiku virusnih bolesti peradi i kunića / Laboratorij za molekularnu dijagnostiku

ul. Zmaja od Bosne 90, 71000 Sarajevo / Bosna i Hercegovina

Tel/fax:++387 (033) 618 832

Mail: czp@vfs.unsa.ba

Koronavirusi su pleomorfni, jednolančani RNK virusi, složene simetrije, veličine 120 do 160 nm u promjeru. Pripadaju podfamiliji Orthocoronavirinae (familija Coronaviriadae, red Nidovirales). Posmatrani pod elektronskim mikroskopom, ovi virusi izgledaju poput krune koju čine izdanci koji strše iz virusne ovojnice po čemu su i dobili ime Corona.

Taksonomski su podijeljeni u četiri roda:

  1. Alphacoronavirus
  2. Betacoronavirus(u koje spadaju i humani koronavirusi SARS-CoV, MERS-CoV i novi koronavirus 2019-nCoV )
  3. Gammacoronavirus
  4. Deltacoronavirus

Virusi iz gore navedenih rodova su uglavnom vrsno specifični (npr. koronavirusi mački, pasa, svinja, šišmiša, ljudi), a samo rijetko dođe do „skoka” sa jedne na drugu vrstu (primjer SARS-CoV, MERS-CoV i po svemu sudeći 2019-nCoV).

Kod ljudi se koranavirusi generalno javljuju sezonski, sporadično i u epidemijama zimi te najčešće uzrokuju akutnu febrilnu bolest gornjeg dijela respiratoronog sistema. Kao i za većinu drugih virusnih infekcija nema specifičnog liječenja niti je, pak, za koronaviruse ljudi dostupna vakcina. Nasuprot tome, vakcinacija protiv određenih sojeva koronavirusa životinja rutinski se provodi u svijetu, a u Bosni i Hercegovini još od 1970. godine (vakcinacija peradi na virus infektivnog bronhitisa – IBV). Eventualni direktni prelazak tj. „skok“ koronavirusnih infekcija sa domaćih životinja i kućnih ljubimaca na ljude, nikada nije zabilježen. Izuzetak je MERS-CoV gdje su kamile služile kao prelazni domaćin virusa u njegovom „skoku” na ljudsku populaciju.

Najznačajniji koronavirusi za veterinarsku medicinu

  1. IBV – (respiratorni – infektivni bronhitis peradi; urogenitalna disfunkcija – bubrezi i jajovodi)
  2. TGEV – (infektivni gastroenteritis svinja)
  3. Goveđi koronavirus – (profuzni enteritis teladi)
  4. Mačiji koronavirus – (crijevni oblik i infektivni peritonitis mačaka)
  5. Koronavirusi pasa – (gastrointestinalni, pantropski i respiratorni)
  6. Koronavirus zečeva, kunića i lasica.

Dijagnoza

Detekcija koronavirusa iz kliničkog materijala provodi se:

–          Serološkim testovima (test imuodifuzije u gelu agara)

–          Imunoenzimskim metodoma (ELISA – direktna; indirektna; dokaz antitijela ili antigena)

–          Izolacijom virusa preko embioniranih (oplođenih) SPF/SAN jaja kokoši ili staničnih kultura (Vero E6 stanična linija)

–          RT-PCR – lančana reakcija polimerazom nakon reverzne transkripcije (detekcija na nivou familije tzv. pancoronavirus RT-PCR, rod i/ili vrsno specifični RT-PCR)

–          Sekvenciranjem 5’UTR regiona ili sekvenciranjem kompletnog genoma

–          Metagenomskom analizom kliničkih uzoraka korištenjem NGS platformi novije generacije.

Profilaktičke/preventivne mjere za sprečavanje širenja koronavirusa

Generalno, preventivne mjere za sprečavanje širenja koronavirusa u životinjskoj populaciji uključuju provođenje svih principa zoohigijene, kao i provođenje mjera karantena, kontrole uvoza životinja, kontrole klanja, dekontaminacije objekata, vakcinacije i sl.

S obzirom na činjenicu da su neki od koronavirusa i zoonotični, neophodono je pratiti mjere i uputstva propisane od strane Centra za kontrolu bolesti (CDC): https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/about/prevention-treatment.html