Scroll Top
Historijat
Veterinarskog fakulteta u Sarajevu

Ideja za osnivanje Fakulteta nastala je daleke 1946. godine, a slijedeće godine uslijedile su i prve organizacijske pripreme te je formirana posebna komisija sastavljena od eminentnih veterinarskih stručnjaka. U komisiji su bili dr. Edhem Čamo, dr. Ekrem Maglajlić, dr. Vaso Butozan, dr. Muhamed Dusinović i dr. Alija Talić sa zadatkom da pokrenu inicijativu za osnivanje Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Na temelju pripremljenog elaborata i prijedloga, Vlada Bosne i Hercegovine 4. augusta 1949. godine donijela je Uredbu o osnivanju Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Početkom 1950. godine imenovana je Komisija matičara u sastavu: prof. dr. Vaso Butozan, rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Nikola Zdanevski, prof. dr. Vladimir Drecun, doc. dr.Ekrem Maglajlić, svi sa Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, te prof. dr. Aleksandar Sobovljev s Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Iste godine, 16. oktobra, obilježen je početak rada Fakulteta.

Veliku pomoć za osiguranje nastavnog kadra dao je Veterinarski fakultet iz Zagreba. Prvi izabrani nastavnici bili su: dr. Edhem Čamo, dr. Milan Bevandić, dr. Josip Kralj, dr. Ernest Walter, dr. Ekrem Maglajlić, dr. Vaso Butozan, dr. Vladeta Jovanović, dr. Božidar Malčić, dr. Salih Džinić, dr. Zvonimir Smrček, dr. Želimir Mađarek, dr. Jakov Rukavina, dr. Milutin Gligić i dr. Eduard Gavez.

 

 

Za prvog dekana izabran je dr. Edhem Čamo, a za prvog prodekana dr. Milan Bevandić

Veterinarski fakultet u Sarajevu u prvih pet godina rada osnovao je slijedeće zavode, kabinete i klinike:
1. Zavod za anatomiju, osnovan 16. X 1950. godine, šef dr. Milan Bevandić;
2. Zavod za biologiju, osnovan 1. X 1950. godine, šef dr. Milutin Gligić;
3. Zavod za fiziologiju i biohemiju, osnovan 1. X 1950. godine, šef dr. Željko Mađerek; (Kabinet za hemiju, osnovan 16. X 1950. godine, šef dipl. ing. Omer Hasanagić);
4. Zavod za histologiju i embriologiju, osnovan 16. X 1950. godine, šef dr. Vladeta Jovanović;
5. Zavod za mikrobiologiju, osnovan 1951. godine, šef dr. Josip Ježić;
6. Zavod za parazitologiju i invazione bolesti, osnovan 15.III 1952. godine, šef dr. Jakov Rukavina;
7. Zavod za patomorfologiju, osnovan 11. XI 1952. godine, šef dr. Eduard Gavez;
8. Zavod za patološku fiziologiju, osnovan 1. I 1952. godine, šef dr. Safet Begović;
9. Zavod za farmakologiju, osnovan 1. V 1950. godine, šef dr. Salih Džinić;
10. Zavod za rentgenologiju i fizikalnu terapiju, osnovan 1953. godine, šef dr. Josip Kralj;
11. Zavod za zoohigijenu, osnovan 1951. godine, šef dr. Edhem Čamo,
12. Zavod za ishranu domaćih životinja, osnovan 1952. godine, šef dr. Ivan Smalcelj;
13. Kabinet za botaniku, osnovan 1952. godine, šef dr. Dane Batinica;
14. Kabinet za enciklopediju poljoprivrede, osnovan 1952. godine, šef dr. Ivan Smalcelj;
15. Zavod za internu propedeutiku, osnovan 1951. godine, šef dr. Ekrem Maglajlić;
16. Zavod za stočarstvo, osnovan 1953. godine, šef dr. Dragan Ilančić;
17. Zavod za fiziologiju i patologiju razmnažanja, osnovan 4. I 1954. godine, šef dr.MiroslavVaradin;
18. Hirurška klinika s oftalmologijom, osnovana 1.X 1952. godine, šef dr. Ernest Walter;
19. Medicinska klinika, osnovana 1. X 1952. godine, šef dr. Ladislav Ožegović;
20. Klinika za unutrašnje bolesti preživača, svinja, peradi i kunića, osnovana 29. IV 1953. godine, šef dr. Zvonimir Smrček;
21. Porodiljska klinika, osnovana 1. XI 1952. godine, šef dr. Vladimir Penavin;
22. Zavod za higijenu i tehnologiju živežnih namir nica anima1nog porijekla, osnovan 1954. godine, šef dr. Avdo Hadžibeganović;
23. Kabinet za sudsko i upravno veterinarstvo, osnovan 1954. godine, šef dr. Alija Talić;
24. Kabinet za historiju veterinarstva, osnovan 1950. godine, šef Hašim Šerić;
25. Klinička apoteka Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, osnovana je 1951. godine. Za šefa apoteke postavljena je mr. Mila Bevandić.

Ostali zavodi i klinike osnovani su poslije 1955. godine. U prvim godinama rada Fakultet je bio smješten na dvije lokacije u gradu: u adaptiranim prostorima bivše Vojne veterinarske bolnice na Dolac-Malti i zgradi bivšeg Ministarstva saobraćaja u ulici Đure Đakovića (danas Alipašina ulica). Danas se Fakultet nalazi u zgradi koja je useljena 10. decembra 1974. godine u ulici Zmaja od Bosne br. 90.

Izgradnjom nove zgrade današnjeg Fakulteta, stvoreni su dobri uvjeti za odvijanje nastavnog i naučnoistraživačkog rada i danas je Veterinarski fakultet respektabilna institucija Univerziteta u Sarajevu. Velike zasluge za izgradnju Fakulteta imaju: prof. dr. Alija Talić, prof. dr. Ibrahim Arnautović i prof. dr. Ladislav Ožegović kao i ostali nastavnici i saradnici te predstavnici određenih društveno-političkih struktura tog vremena.

Od svog osnivanja, u nastavno-naučnoj djelatnosti, Fakultet je svoju aktivnost prilagođavao potrebama razvoja veterinarske struke i nauke uspostavljajući saradnju s evropskim i drugim fakultetima putem razmjene stručnjaka, časopisa i naučnih radova.

Danas Fakultet baštini i poslove nekadašnjeg Državnog veterinarskog zavoda NRBIH koji je osnovan 1949. godine. Zavod se 1960. godine integrirao s Fakultetom i formiran je Naučnoistraživački institut Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, koji prerasta u RO Veterinarski univerzitetski centar s četiri OOUR-a (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar). Danas je taj Institut organizaciona jedinica Fakulteta, a Zavodi u Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci su postali samostalni. U novostvorenim uvjetima zajedničkog rada nastavnici i saradnici su objavili preko 6.500 naučnih i stručnih radova i ostvarili brojne naučne projekte i kontakte s naučnim, nastavnim i stručnim veterinarskim institucijama u svijetu. Veterinarski fakultet odigrao je i značajnu ulogu u osnivanju i radu Univerziteta u Sarajevu.

Ne treba se zaboraviti da je prvi rektor Univerziteta u Sarajevu, predsjednik Naučnog društva i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU BiH) bio akademik Vaso Butozan, a prvi akademici profesori našeg fakulteta: dr. Edhem Čamo i dr. Josip Ježić. Veći broj naših profesora u proteklom periodu birani su za rektore, prorektore i predsjednike Savjeta Univerziteta (prof. dr. Edhem Čamo, prof. dr. Milan Bevandić, prof. dr. Vojislav Magazinović, prof. dr. Ibrahim Arnautović, prof. dr. Faruk Čaklovica, prof. dr. Ljerka Babić), a dva studenta s našeg Fakulteta obavljalo je i funkcije studenata-prorektora (Mustafa Musić i Aida Semić).

Pored gore navedenih, značajan broj naših profesora su izabrani akademici: dr. Miroslav Varadin, dr. Jakov Rukavina, dr. Miralem Džinić, dr. Abdulah Hadžibeganović, dr. Ladislav Ožegović i dr. Muhidin Hamamdžić.

Izgradnjom nove zgrade današnjeg Fakulteta, stvoreni su dobri uvjeti za odvijanje nastavnog i naučnoistraživačkog rada i danas je Veterinarski fakultet respektabilna institucija Univerziteta u Sarajevu. Velike zasluge za izgradnju Fakulteta imaju: prof. dr. Alija Talić, prof. dr. Ibrahim Arnautović i prof. dr. Ladislav Ožegović kao i ostali nastavnici i saradnici te predstavnici određenih društveno-političkih struktura tog vremena.

Od svog osnivanja, u nastavno-naučnoj djelatnosti, Fakultet je svoju aktivnost prilagođavao potrebama razvoja veterinarske struke i nauke uspostavljajući saradnju s evropskim i drugim fakultetima putem razmjene stručnjaka, časopisa i naučnih radova.

Fakultet u periodu rata 1992-1995

Tokom odbrambenog rata veterinarska služba našla se u izuzetno teškom položaju i veterinarske stanice su funkcionisale kao ratne veterinarske stanice. Bez dovoljno kadrova, instrumentarija, lijekova, uz stalna ratna djelovanja, ipak su uspijevale u ograničenim mogućnostima ispunjavati svoje zadatke. U oružanim snagama formirana je veterinarska služba koja je djelovala u okviru svojih mogućnosti i raspoloživih kadrovskih i materijalnih sredstava.

Značaj i uloga civilne i vojne veterinarske službe bila je u funkciji liječenja oboljelih i povrijeđenih životinja, zatim na veterinarskom zbrinjavanju mobilisanih životinja za transport (konji) u vojnim jedinicama, veterinarsko-sanitarnom nadzoru nad životinjama za klanje i namirnicama animalnog porijekla i provođenju zoohigijenskih mjera: dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.

Značajno je napomenuti da je veterinarska služba, posebno Veterinarski fakultet u toku rata bili angažirani i u provođenju preventivno-dijagnostičkih mjera, posebno protiv opakih zaraznih bolesti iz grupe zoonoza kao i radiobiološki monitoring okoliša, životinja i namirnica. Nije zabilježena pojava epidemija niti su evidentirane nove ili širenje već prisutnih zaraznih bolesti na određenom lokalitetu.

Veoma je interesantno da u toku četverogodišnjeg rata nije bilo značajnih pojava toksičnih oboljenja, iako se hrana osiguravala iz raznih izvora, a naročito humanitarne pomoći. Često su te namirnice bile sumnjivog kvaliteta i higijenske ispravnosti.

Zalaganje i samoprijegor koji su krasili pripadnike veterinarske civilne i vojne službe bili su izuzetni, a što se očituje u postignutim rezultatima u toku ratnog perioda (1992-1995). Nekada rizikujući i vlastite živote da se postavljeni zadaci do kraja obave, a s neizmjernom ljubavi prema domovini, veterinarski radnici su uspjeli da budu jedan od značajnijih faktora u ukupnoj logističkoj podršci jedinicama Armije RBiH i građanima.

Odmah u početku agresije na našu zemlju Fakultet je, rješenjem Vlade RBiH, određen kao ustanova od posebnog značaja za odbranu Republike u vrijeme ratnog stanja. U tom smislu, Fakultet je bez prekida aktivno radio u svim oblastima svoje djelatnosti, a posebno u nastavnoj i naučno-tehnološkoj. Uspješnom djelovanju doprinijela je i svrsishodna ratna organizacija i sistematizacija radnih mjesta i zadataka, a prema aktuelnim Pravilima. U toku agresije nastava je izvođena za sva godišta u vidu monokurseva po skraćenom nastavnom planu uz potpuno poštivanje nastavnog programa. Tokom ratnog perioda na Fakultetu su odbranjena četiri magistarska i jedan specijalistički rad, kao i četiri doktorske disertacije.

Naučnoistraživački rad tokom rata odvijao se prema mogućnostima kroz nastavak rada na programima, temama i projektima i njihovim aktiviranjem putem Vlade RBiH, Okruga i humanitarnih organizacija, a u cilju revitalizacije stočnog fonda, proizvodnje lijekova, tehnoloških rješenja u proizvodnji i preradi hrane i drugim oblicima u kojima Fakultet daje svoj doprinos u odbrani i funkcioniranju RBiH.

Nastavnici i naučni radnici Fakulteta ostvarili su brojne kontakte i saradnju sa istim i srodnim institucijama i organizacijama na slobodnim teritorijama RBiH i u drugim zemljama.

Važno je spomenuti i organiziranu proizvodnju najprije brojlerskog mesa i jaja, a potom i micelija za uzgoj gljiva koja je organizirana uz pomoć Kuvajtske humanitarne organizacije. Osim toga, uzgojeno je i na hiljade rasplodnih ženki kunića koje su dijeljene po domaćinstvima radi proizvodnje svježeg kunećeg mesa. Ovakva proizvodnja bila je jedno vrijeme važan izvor proteina za građane Sarajeva.

Uz saglasnost Dekanata Fakulteta, a na zahtjev Glavnog štaba Teritorijalne odbrane Sarajeva osnovana je Laboratorija za humanu dijagnostiku na Zavodu za patološku fiziologiju Veterinarskog fakulteta u Sarajevu maja 1992. godine. Također, u maju mjesecu 1992. Godine u zgradi Fakulteta uspostavlja se i humana bolnica za prihvat i primarnu obradu ranjenih boraca Armije BiH, kao i povrijeđenih građana.

Od posljedica ratnih stradanja izgubili smo drage kolege i saradnike: prof. dr. Milana Bevandića, prof. dr. Abdulaha Hadžibeganovića, akademika Miroslava Varadina, prof. dr. Dragana Hlubnu, prof. dr. Vefika Turančića, dr. Aliju Tafro, doc.dr. Vahidu Imamović, doc. dr. Vladimira Latinovića, dr. Tomislava Ožegovića, Sadžak Asima. U epopeju slavnih branitelja grada ušao je i rahmetli Amir Krupalija, laborant sa Zavoda za zarazne bolesti i mikrobiologiju, koji je posthumno i odlikovan ordenom „Zlatni ljiljan“.

U tom periodu Fakultet je izgubio i 14 studenata: Aganović Asmera, Kurtaljević Samira, Poljak Gorana, Mahmutović Suada, Savić Milorada, Šimunović Ninoslava, Sejfić Edhema, Hasagić Adisa, Bašić Senada, Bokšić Slavena, Hamulka Aneta, Horo Damira, Hadžihasanović Kenana i Ćatović Adnana.

Fakultet DANAS

Od prestanka ratnog stanja, u kratkom vremenskom periodu učinjeni su značajni pomaci u obnovi i unapređenju rada na Fakultetu. Zgrada Fakulteta renovirana je vlastitim sredstvima, nabavljena je i neophodna nastavna i istraživačka oprema, značajno je osavremenjena nastava, uspostavljene su pokidane veze i nova saradnja s većim brojem veterinarskih fakulteta u: SAD-u, Turskoj, Italiji, Mađarskoj, Libiji, Maleziji, Egiptu, Norveškoj, Njemačkoj, Španiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Portugalu, Austriji.

Posebno treba istaći da se Fakultet prilagođavao savremenim trendovima u oblasti obrazovanja, uključujući u nastavu najnovija dostignuća veterinarske struke i nauke. Naime, u nekoliko navrata osavremenjivani su i mijenjani nastavni planovi i programi, a cilj je bio efikasnije studiranje i savremenija izobrazba veterinarskih kadrova za potrebe struke i nauke. Ti zahtjevi, pored obaveza koje proistječu iz Zakona o visokom obrazovanju, bili su i osnova za pokretanje inicijative i utvrđivanja prijedloga novih Pravila studiranja na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Međutim, osnova za donošenje Pravila bile su preporuke Federalnog i Kantonalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta i Univerziteta u Sarajevu, te Pravila (Statuti) više renomiranih veterinarskih fakulteta iz Evropske unije (Beč, Budimpešta, Milano, Barcelona, Getingen, Hanover, Ljubljana, Utreht i dr.). Nadalje, u pripremi novih Pravila, savjetima i preporukama,sudjelovali su i predstavnici organizacija u okviru međunarodnih projekata (PHARE i TEMPUS), predstavnici veterinarskih fakulteta iz EU i dr., koji su u proteklom vremenu posjećivali naš Fakultet u vezi sa različitim stručnim, naučnim i nastavnim pitanjima. Posebno ističemo provođenje dva TEMPUS projekta, projekta „Curriculum Development According to Bologna Principles“, te CEEPUS programa o razmjeni nastavnog osoblja i studenata.

Osnovni cilj programa je usaglašavanje nastavnih planova i programa, podizanje standarda izvođenja nastave i međufakultetske razmjene studenata i nastavnika kao i implementacija Bolonjskog procesa studiranja.

Kroz Tempus program osigurana su značajna materijalna sredstva za opremanje Bibliotečko-informatičkog centra (BIC), savremenog mikroskopskog laboratorija, studentske čitaone i značajnog opremanja pojedinih zavoda Fakulteta.

Na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu do sada je diplomiralo oko 2.500 studenata koji su stekli stručno zvanje diplomiranog veterinara. Prvi postdiplomski studij organiziran je 1967. godine i do danas je magistriralo 200, a specijalizaciju je završilo 60 postdiplomca, 177 kandidata odbranili su doktorski rad i postali doktori veterinarskih nauka. Na dodiplomskom i postdiplomskom studiju i stjecanju doktorata veterinarskih nauka bio je uključen i znatan broj kandidata iz inostranstva.

Veći broj nastavnika Fakulteta bili su nosioci naučnoistraživačkih projekata ili gostujući profesori na inozemnim univerzitetima u okviru međunarodne saradnje. nastavnici i drugi stručnjaci Fakulteta uspješno su realizirali preko 200 tema i projekata, koji su finansirani iz domaćih i inostranih izvora, objavili su preko 6.500 stručnih i naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima ili pak u zbornicima sa stručnih i naučnih skupova, te su autori više od 80 udžbenika, priručnika i knjiga.

Navedeni brojčani pokazatelji, pored ostalih činjenica, nedvojbeno govore da je Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu dao značajan doprinos u razvoju ukupne poljoprivredne proizvodnje, a naročito stočarstva i veterinarstva u Bosni i Hercegovini.

 

Naša vizija

Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu ima međunarodno i evropski prepoznatljivu reputaciju i regionalni je lider u veterinarsko medicinskoj edukaciji, promovisanju zdravlja, proizvodnje i dobrobiti životinja, biomedicinskim istraživanjima i javnom zdravstvu. Kao visokoškolska ustanova koja nastavne aktivnosti bazira na stalnom razvoju svojih naučnih kapaciteta i opredjeljenjem ka internacionalizaciji, aktivni smo sudionici u unaprijeđenju zdravlja i dobrobiti ljudi i životinja, kao i razvoja BiH ekonomije.

Naša misija

Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu baštini tradiciju uspješnog rada i razvoja dugu 62 godine. Od osnivanja, naša misija usmjerena je na osiguranje visokog standarda izvrsnosti u domenu obrazovanja u veterinarskoj medicini i biomedicini, istraživanjima u oblasti biomedicinskih znanosti i ostvarenju prvorazrednih standarda u liječenju, dobrobiti i zdravstvenoj zaštiti životinja, animalnoj proizvodnji i sigurnosti hrane.

Našu misiju ostvarujemo kroz sljedeće grupe aktivnosti:

Skip to content